Foto: CEMA - Luka K.

Zapadnu Srbiju uglavnom čini brdsko – planinski reljef i oblast je izuzetnih prirodnih i kulturno – istorijskih vrednosti. Ova regija poznata je po bogatom arhitektonskom nasleđu, dobrim domaćinima, raznovrsnoj hrani i dobrom piću. Posebno je značajno da je Zapadna Srbija bogata resursima koje je priroda podarila. Neki od tih resursa su u statusu zaštićenih područja.

Park prirode „Šargan – Mokra Gora“ obuhvata mokrogorsku i deo kremanske kotline, jugoistočne površi Tare, severozapadne ogranke Zlatibora i prevoj Šargan koji se preprečio između ove dve planine. Čitav ovaj prostor deo je krajnjih istočnih ogranaka unutrašnjih Dinarida. Administrativno ovaj Park prirode najvećim delom pripada opštini Užice, a manjim delom opštinama Bajina Bašta i Čajetina.

Područje Tare, Zlatibora, kremanske i mokrogorske kotline izgrađeno je od magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stena koje su stvarane kroz dugu geološku istoriju. Vode mokrogorske kotline otiču Drinom, dok vode kremanske kotline otiču Zapadnom Moravom. Vododelnicu između ova dva sliva čini prevoj Šargan. Najveći broj životinjskih vrsta Parka prirode ima status strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta značajnih kako po nacionalnim, tako i po međunarodnim merilima.

Još jedna specifičnost ovog parka prirode je etno-kulturno-turistički kompleks Drvengrad koji se nalazi na vrhu brda Mećavnik u čijem je podnožju smešteno selo Mokra Gora. Tvorac ovog jedinstvenog naselja je reditelj Emir Kusturica koji je inspiraciju za svoj nesvakidašnji poduhvat dobio dok je na Mokroj Gori snimao film „Život je čudo“.Pored Drvengrada, obnovljena je Šarganska osmica - pruga koja, iako je duga samo 15, 5 kilometara sa 22 tunela, otkriva bogatstvo prirode i brojnih legendi.

Nažalost, lepotu prirode i životnu sredinu na planeti Zemlji savremen čovek ugrožava onoliko koliko ona preti da ugrozi njegov sopstveni opstanak. Zagađivanjem vode, vazduha i zemljišta, pa samim tim i hrane, poprima dramtične posledice. I to ne samo na lokalnom, već i na globalnom nivou. U narednih nekoliko primera identifikovali smo izazove sa kojima se suočavaju žitelji i turisti Parka prirode ‘’Golija’’.

''Divlja'' gradnja

Park prirode "Šargan - Mokra Gora" iako je prostor pod režimima prve, druge i treće zaštite i dalje nailazi na velike probleme kada je u pitanju opasnost od požara, nerazvijena vodovodna i kanalizaciona mreža i gradnja nelegalnih objekata. Paradoks na Mokroj Gori je da je jedan od razloga osnivanja Parka prirode Mokra Gora bilo i sprečavanje divlje gradnje dok je tadašnji  ministar zaštite životne sredine i prostornog planiranja, Oliver Dulić,  2011. godine zapravo otvarao objekat (Nacionalni ekološki centar Čarobni breg) građen bez odobrenja. Njegovo ministarstvo je građevinsku dozvolu Centru dalo tek dan pred otvaranje. Izgradnja ovog objekta državu je koštala oko 89,5 miliona dinara, ali Nacionalni ekološki centar ni šest godina kasnije nije imao upotrebnu dozvolu.

Rudarsko – geološka iskopavanja

U prvoj i drugoj zoni zaštite zabranjena su bilo kakva geološka istraživanja, a na čitavoj teritoriji eksploatacija. "Global Mining International" je pokušao da istražuje nikl na ovom području  bez obzira na rešenje kojim se odbija zahtev za geološka istraživanja  jer na 85 odsto lokacija za koje je zainteresovan nalazi na zaštićenom području.  Meštani su zajedno sa Emirom Kusturicom odbranili ovaj kraj: “Zavod za zaštitu prirode odbio je tragače za milijardama, zbog toga što to nije zdravo i zbog toga što je Mokra Gora, osim ekološkog, postala i centar kulturnih dešavanja'', rekao je tada Emir Kusturica.

Šumski požari

Šumski požari postali su sve češća pojava, što je delom posledica globalnog zagrevanja usled koga su leta sve vrelija i suvlja nego ranije ali pre svega kao posledica krajnjeg ljudskog nemara i nepažnje a ponekad i zle namere. I u našoj zemlji šumski požari su postali učestaliji nego u neka ranija vremena. U leto 2021. godine  na prostoru Parka prirode Mokra Gora izbio je veliki šumski požar gde je izgorelo preko 100 hektara šume i niskog rastinja.

Demografija

Najveći problem ove oblasti  predstavlja depopulacija, odnosno, samo 2020. godine Zlatiborski okrug je napustilo 3.953 osobe što predstavlja najveći negativni migracioni saldo u Srbiji (-920). Ako posmatramo Mokru Goru kao naselje u poslednjih 70 godina broj stanovnika se smanjio za 60%. Krstivoje Špijunović, meštanin Mokre Gore, iz zaseoka Špijunovići, kroz setu navodi da sada u tom zaseoku ima svega 30-ak ljudi u 14 domaćinstava: „Sećam se vremena, nije baš tako davno, možda 60-tih godina prošlog veka,  kada je samo u jednom domaćinstvu imalo više članova nego što sada ima celo mesto.“

Pored demografskih izazova, održivost planinskih sistema je upitna i zbog drugih problema. Počevši od monitoringa i zapostavljanja prirodnih vrednosti, preko ekonomskih izazova zbog viših troškova izgradnje i održavanja objekata, nezaposlenosti, primanja ispod nacionalnog proseka, nedostataka konkurentnosti i niskokvalifikovane radne snage; nedostupnosti socijalnih i zdravstvenih ustanova uočavaju se razlozi zbog kojih je stanovništvo planinskih sela suočeno sa održivošću.

Izvor: Cemaforum.rs

Projekat ''Stubovi održivog razvoja u zapadnoj Srbiji'' realizuje Centar za monitoring i aktivizam - CEMA uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Stavovi i mišljenja izneti u ovom  projektu predstavljaju stavove autora i nužno ne izražavaju stavove donatora.