Cema.rs/Luka K.

Društvena klima, socijalni jaz, usporene reforme u oblasti vladavine prava čini da se građani osećaju nemoćnim u borbi protiv korupcije. Stoga ovaj serijal tekstova ima za cilj da otvara kanale građanskim inicijativama, posebno mladima, da se masovnije i efektnije suprotstave korupciji i da na jasan način izraze stav da je zloupotreba javnih resursa praksa koju građani neće tolerisati.

Prvi put u poslednjih četvrt veka građani Srbije korupciju vide kao najveći problem u državi, rezultati su istraživanja nevladine organizacije Transparentnost Srbija (TS). Dok su ankete u proteklih 25 godina pokazale da su građani najviše brinuli zbog siromaštva, nezaposlenosti i bezbednosti, sada je korupciju na vrh liste problema stavilo 22 odsto građana.

Kako je rečeno na predstavljanju rezultata 31. marta u Beogradu, ispitanici su (12 odsto njih) problem kriminala stavili na drugo mesto, pitanje Kosova na treće, potom male plate i zdravstvo.

Evropska komisija prvi put ocenila funkcionisanje demokratskih institucija u Srbiji kao „mešovito“, ukazujući da je to lošije od svih drugih zemalja regiona.

''Srbija je na skali napretka evropskih integracija u izveštaju Evropske komisije dobila ocenu 3,11, dok je u prethodnom bila ocenjena sa 3,05, što znači da je napredak od prošle godine 0,06'' – rekao je, u izjavi za FONET, Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji .

''Naš ukupni napredak od 2015. je 0,23. Znači, mi smo za 10 godina sa 2,88 skočili na 3,11'', precizirao je Međak i konstavovao da ''Srbija jeste na evropskom putu, ali da ne pokazuje naznake da želi da stigne na kraj puta, jer je njenom rukovodstvu sasvim lepo da ovako ostane doveka. Napominjući da proširenje Evropske unije (EU) sada zaista dobija na značaju i ima prioritetno mesto, pre svega zbog geopolitike, on je upozorio da su velike šanse da Srbija propusti taj voz.

A šta građani Srbije misle o članstvu u EU?

Prema informacijama koje je objavio NIN, građani Srbije i dalje većinski nisu za članstvo u Evropskoj uniji, ali smatraju da EU jeste i da treba da ostane glavni ekonomski partner zemlje, nalazi su novog istraživanja "Stavovi građana o spoljnoj politici".

Većina građana, njih 52 odsto, sigurno ili verovatno bi glasala protiv na referendumu o članstvu u Evropskoj uniji, dok bi sigurno ili verovatno za glasalo 39 odsto, rekao je Dimitrije Milić iz Lidington risrča (Research) u Beogradu, na predstavljanju rezultata istraživanja.

"Primetan je blagi pad podrške EU. Podška je nešto viša kod nacionalnih manjina, zatim u Beogradu, kod visokoobrazovanih i u Vojvodini", rekao Milić.

Sa druge strane, kada je reč o BRIKS-u, za članstvo u toj asocijaciji država glasalo bi 59 odsto. Kada je reč o članstvu u NATO Alijansi, protiv je 81 odsto građana. Takođe, građani Srbije smatraju SAD najviše odgovornim za nepredvidivu budućnost NIS-a.

Zanimljivo je da većina građana, njih 57 odsto, misli da strane investicije imaju veoma ili donekle pozitivan efekat po lokalnu ekonomiju u Srbiji, 22 odsto misli da imaju negativan, dok 12 odsto misli da nemaju efekta. "Uz sve sumnje koje su postojale u medijima i debate i različite interpretacije stranih investicija, nadpolovičan udeo građana ih ipak gleda kao pozitivne po ekonomiju Srbije, ostaje poverenje u njih", rekao je Milić.

Direktorka Centra za spoljnu politiku i nekadašnja ambasadorka Srbije u Velikoj Britaniji Aleksandra Joksimović rekla je da građani politiku posmatraju emotivno, a racionalniji pristup imaju kada je reč o ekonomiji.

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike rekao je, međutim, da su ove brojke iz ugla EU dobar nalaz s obzirom da se u Srbiji od 2012. gradi evroskeptični narativ.

Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kao faktore za evroskepticizam navodi osećaj građana da Zapad ne poštuje srpske nacionalne interese jer traži da prizna otcepljenje Kosova, dok Kina i Rusija to nikada ne postavljaju kao uslov, te dužinu trajanja procesa evrointegracija.

U nastavku: Građani o korupciji na lokalnom nivou

Izvor: Cemaforum.rs

Foto: Pixabay