Projektni tim Centra za monitoring i aktivizam – CEMA u Čačku organizovao je fokus grupu sa ženama iz različitih socijalnih slojeva na kojoj je predstavljena inicijativa za uspostavljanje antikoruptivnih mehanizama u gradu Čačku, kao i rezultati Analize (istraživanja) o percepciji građana/ki Čačka o koruptivnim pojavama u lokalnoj zajednici. Ova aktivnost je planirana u okviru projekta ‘’Građanski nadzor lokalne vlasti’’ koji CEMA realizuje uz podršku Evropske zadužbine za demokratiju iz Brisela.
Kao jedan od ključnih segmenata podložnih koruptivnim pojama je oblast javnih finansija, zaključak je učesnica ove fokus grupe. Poseban akcenat je stavljen na primenu principa rodno odgovrnog budžetiranja prilikom izrade lokalnih budžeta.
Naime, Vlada Republike Srbije je u februaru 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti za period od 2016 – 2020. godine, koja između ostalog predlaže i konkretne mere koje će omogućitu ekonomsko osnaživanje žena i veću angažovanost žena na političkoj sceni. Pored toga bitno je pomenuti i da je Republika Srbija postala prva zemlja koja nije članica EU, a koja je uvela EU indeks rodne ravnopravnosti.
Pored određenja rodno odgovornog budžetiranja od strane Saveta Evrope kao uvođenja rodno osetljivih politika u budžetski proces, i restruktuiranja prihoda i rashoda u cilju promovisanja rodne ravnopravnosti, uzimajući u obzir potrebe, različite uloge i prioritete (različitih grupa) žena i muškaraca, rodno odgovorno budžetiranje se shvata i kao strateški pristup kojim se, može unaprediti rodna ravnopravnost i mogu podstaći višestruki potencijali žena i muškaraca u korist razvoja i poboljšanja kvaliteta svakodnevnog života.
- Lokalna vlast, predstavlja nivo vlasti sa kojima su građani u najneposrednijem kontaktu, te je stoga i najpogodnije tlo za borbu protiv rodne neravnopravnosti. Rodne analize budžeta su pokazale da budžeti nisu rodno neutralani, nego rodno slepi, jer ne uočavaju razlike u položaju, mogućnostima i potrebama muškaraca i žena. Ako želimo da stvorimo društvo zasnovano na ravnopravnosti, veoma je važno da lokalna vlast uzme u obzir rodni aspekt pri kreiranju budžeta. Jednostavno, nema rodno odgovorne politike bez rodno odgovornog budžeta. Pri tom, trebalo bi napomenuti da su civilno društvo, a posebno ženske organizacije i grupe, pokretači aktivnosti rodnog budžetiranja u Evropi, a i u Republici Srbiji. Samim tim, civilnom društvu se daju brojne uloge u vezi sa rodnim budžetiranjem - uloge stručnjaka, zagovornika, posmatrača, praktičara i partnera, istakla je Svetlana Kojanović, moderatorka fokus grupe.
Učesnice fokus grupe su se saglasile da su u dosadašnjem procesu urodnjavanja budžeta u Srbiji uočene uočene brojne slabosti koje su podložne korupciji:
- nije uspostavljen mehanizam vertikalne i horizontalne koordinacije rodnog budžetiranja na republičkom i drugim nivoima vlasti,
- odsustvo kontinuiranog praćenja rodno razvrstanih podataka koji su od posebnog značaja za rodno budžetiranja tokom perioda tranzicije,
- oskudna rodno razvrstana evidencija o vlasništvu nad imovimom, resursima
- slab institucionalni okvir za urodnjavanje javne politike koji otežava sprovođenje urodnjenih programa.
Kao ključni zaključak ove fokus grupe istaknuta je neophodnost veće transparentnosti u kreiranju budžeta kao i aktivno učešće žena u praćenju i primeni principa rodno odgovornog budžetiranja u cilju njihovog većeg ekonomskog osnaživanja i sprečavanju koruptivnih pojava koje direktno utiču na njihove živote.
Ova inicijativa se realizuje uz podršku Evropske zadužbine za demokratiju (EED). Sadržaj nužno ne izražava zvaničan stav EED. Informacije i izneti stavovi su isključiva odgovornost autora.